Više teorija.
Jedna teorija tvrdi da je porijeklo škotskog golfa u igri koju su izmislili ribari sa sjevera te zemlje kako bi se zabavljali na povratku s ribolova. Nagađa se da je sve započelo s mladim ribarom koji je drvenim štapom slučajno pogodio okrugli kamen na pješčanoj dini. Kamen je odletio naprijed, a natjecateljski duh i veselo društvo odmah su iz tog događaja stvorili cijelu igru.
I ovo je zanimljiv podatak jer današnji golferi znaju dobro da se provesele poslije natjecanja i na kraju same igre.
U korist ribara je i oznaka rupe napravljena od vrši za jastoge postavljenoj na vrh bambusovog štapa. Takva oznaka smatrala se težom od obične zastavice jer nije pokazivala smjer vjetra što je jako bitno kad igrate golf.
Jesu li pastiri iz dosade ili mornari iz zabave, možda nije ni bitno, ali golf je odavno postao nacionalnom igrom u toj državi, a povjesničari čak tvrde da je upravo golf bio razlog velikog poraza koji je Škotska 1513. godine pretrpjela od Engleske.
Već u prvom napadu Škoti se nisu mogli nositi s engleskim strijelcima. A samo 50 godina ranije škotski kralj James II u nekim dokumentima Jakob II, zabrinut time što golf smeta vježbanju streličarstva, kopljaništva i ostalim olimpijskim disciplinama, zakonski ga je zabranio. Taj kraljevski ukaz iz 1457. godine ujedno je i prvi pisani dokument koji spominje golf. Zbog tog dokumenta, kao jasan i nedvojben dokaz o porijeklu golfa na škotski način.
No Škoti očigledno nisu baš imali obzira prema kraljevskom ukazu, hvala im, te su nastavili igrati golf umjesto da vježbaju streličarstvo, što je na kraju i rezultiralo velikim porazom u bitci s Englezima. Međutim, za razvoj golfa u Škotskoj treba da zahvalimo i kraljevskoj porodici. Golf se tijekom 16 stoljeća dobro učvrstio na istočnim obalama Škotske, a počeo se širiti i dalje. Plemenitaši su igru proširili i ako je crkva bila protiv igre. Unuk Jamesa IV, sad znamo da nije Jakob, također je pokušao zabraniti golf za vrijeme svoje vladavine početkom 16 stoljeća, ali i on je preobraćen. Shvativši u ranoj svojoj vladavini da nije lako spriječiti masu koja je poludila za igrom, što nije uspjelo njegovim precima, mudro je odlučio da se priključi historijskom pokretu igrača golfa. Danas shvatamo kako je James IV donio ispravnu i jako važnu historijsku odluku. Od tog trenutka nailazimo na račune kojima je iz kraljevske riznice plaćane loptice, ali i isplaćivane opklade izgubljene u igri. Od tog trenutka počinje zvanično prihvatanje golfa kao igre. Prema pisanju u knjizi Malcoma Cambela “Enciklopedija golfa”, odaklećina podataka, rizničar je grofu od Bethwela morao platiti 14 funti koje je kralj izgubio na opkladi u igri negdje na okolnom terenima. Zbog novca i prestiža golf je opstajao i u pravom smijeru razvijao. Upravo to kraljevsko zanimanje za golf je pomoglo širenju golfa u Škotskoj i naposljetku dalje u svijet. Uspon je zagarantovan.
Podatci oko razvoja golfa uvijek su vezani za dvor i politiku. Zanimljivo je da su ipak najbolji igrači bez titula. U tom trenutku za potpuni razvoj golfa bilo je potrebno da nauka i crkva daju svoj pozitivni stav i može početi “pravi” golf”. Crkva nije bila baš blagonaklona golfu, kao ni nauka ali nauka je prihvatila upute od kralja a crkva...
