Još uvijek se vodi rasprava o tome gdje se nalazi prvi teren za golf. Spominje se škotsko mjesto Leith u kojem se, prema nekim izvorima, golf počeo igrati prije nego što je napravljen prvi teren u St. Andrewsu – kolijevci škotskog golfa. St. Andrews je poznat kao stup škotskog društva u obrazovanju i kao jako uporište crkve. Kao najstarije središte obrazovanja i kao jako uporište Crkve, nije ni čudo što sada određeni teoretičari potkrepljuju činjenicama da teren u St. Andrews “zakasnio” 150 godina za prvim terenom.
Zagovaratelji ove teorije tvrde da se u to vrijeme u St. Andrewsu nije moglo igrati zbog visoke razine mora i morskih plima te redovitih poplava terena. Međutim, nema nikakve sumnje da se u St. Andrewsu golf igrao već početkom 16. stoljeća.
Mnogi dokazi koji potvrđuju tu teoriju pronađeni su u crkvenim zapisima iz tog vremena. Župljani su navodno bili kažnjavani zbog igranja golfa umjesto odlaska na misu i propovijed.
Sve u svemu, golf se igrao 150 godina prije negoli se igri pokušao dati nešto čvršći ustroj. Međutim, zaljubljenicima u ovu igru ništa nije smetalo da je igraju. Zahvaljujući urednim isplatama kraljeva i crkvenim zapisima danas imamo pisane dokumente o nastajanju golfa. Međutim, preduslov za početak golfa su prostranstva. Kralj, Crkva, Nauka, narod sve je “potaman” samo teren je problematičan. Škotska je obdarena kilometrima terena posve nepogodnog za zemljoradnju, ali izvanrednog za razbribrigu i igru kao što je golf. Poslije povlačenja mora nastala su pješčana područja. Na mnogim britanskim golf terenima nalazimo mnoštvo školjki. Rijeke koje su prolazile prema moru nanosile su mulj i sjemenke, a vjetar s mora je oblikovao pijesak u stalno pokretne dine. Kada su se na njima ukorjenile trave, dine su stale i postala trajna obilježja krajolika. Gnojivo koje su stvarale ptice i obilje vode, škotske klime poticale su dalji rast i širenje trave. Linksovi su bili zemljište koje je čekalo golfere da se pojave. I eto nas. Ali prije nas, ovce i pastiri. Gusta trava na kojima su pasli zečevi i ovce pridonosili su idealnim uvjetima za igranje golfa. Rupa je bila udubina u pijesku gdje je loptica mirovala i služila je ujedno kao izvor materijala za slijedeći udarac ili kako ga danas poznajemo tee. Kasnije je rupa toliko duboka bila da niste mogli da vadite lopticu iz te rupe pa su rupe pomjerali. Na šta li vas ovo podsjeća?
Tako nastade green, površina za završni udarac. Vjerujte da je tada putter (štap za završni udarac) stavljen u torbu. Putter je dobio svoje mjesto zahvaljujući ogromnoj rupi i nemogućnosti da izvadimo lopticu iz te rupe. Zanimljivo. Kad pogledamo mnoga igrališta u Britaniji nisu imali strojeve za košenje trave do sredine 20 stoljeća. Taj posao mehanizacije obavljali su zečevi. Međutim, zbog velike količine igrača priroda nije mogla sve sama u kratkom vremenu. Valjalo je obnoviti travnjake i čovjek je morao da uvede mehanizaciju, umjetno gnojivo i navodnjavanje. Kako se golf razvija najvjerovatnije da ćemo igrati golf na umjetnoj travi u skoroj budućnosti..
St. Andrews na istočnoj obali Škotske je kolijevka golfa.Škoti su vjerovatno volili više da se igraju i piju nego da se bave umjetnošću. Nisu nikada bili skloni slikarstvu pa stoga imamo jako malo dokaza o igranju golfa. Stoga imamo velik broj slika koje prikazuju flamanski chole i nizozemski kolen, ali sve do 17. stoljeća nemamo slika s prizorima škotskog golfa.
